Prvi put žene Bosne i Hercegovine obilježavaju 8. mart 1914 godine. Na javnom skupu, tada održanom u Sarajevu, tražile su ekonomsko i političko oslobađanje žena. U novom izdanju podcasta „Riječ na F“ putujemo unazad više od stoljeće, referišući se na govore Klare Cetkin i Roze Luksemburg, pitamo se: gdje je nestala revolucija i kojim glasom bi  danas trebala progovarati?   Sagovornica  je historičarka, aktivistica, članica SABNOR-a Mostar i potpredsjednica UG Inicijative građani/ke Mostara, Alma Pelo Zagorčić.

Grad Jastrebarsko je na prvi pogled mali grad u blizini Zagreba no upravo on je grad inovativne javne uprave o kojoj Nikolina Ribarić, zamjenica gradonačelnika razgovara s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E. „Digitalizacija spojena s održivošću recept je za budućnost na lokalnoj razini“ kaže Nikolina Ribarić. A u Jastrebarskom već nekoliko godina rade na digitalizaciji te kroz online sustav Geoportal Jaska lakše i učinkovitije komuniciraju s građanima i poduzetnicima. A kako se dobar glas daleko čuje, tako se i drugim gradovima pročulo o ovoj digitalnoj platformi, pa danas već i drugi gradovi koristi ovakav sustav. No Jaska ga je prva uvela! Ali to nije sve, Jaska radi i na drugim zanimljivim projektima – pitate se kojim? Poslušajte naš podcast.

Refleksije nasilnih obrazaca ponašanja nalaze se svuda oko nas, a u ovom podkastu pokušavamo da dođemo do odgovora na pitanje zašto je to tako. Ko je žena u južnoslavenskim književnostima? Na ovom pitanju gradimo priču istovremeno tragajući za korijenima femicida. Šta je suština nasilja nad ženama i kako je ono kroz historiju, istoriju/povijest normalizirano? Ili Glasom profesorice Filozofskog fakulteta u Zenici Edise Gazetić: „U većini južnoslavenskih književnih tekstova nameće se ideja da su samo mrtve žene dovoljno poslušne“.

Priča je ovo o borbi protiv sistema u kojoj odustajanje nije opcija. Samohrana je majka dvoje djece s poteškoćama u razvoju koja već drugu godinu ne uspijeva upisati ih u zakonski obavezan, redovan odgojno-obrazovni sistem. Posljedica: protiv Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo pokrenuta je krivična prijava jer nije još uvijek ispoštovana mjera Suda da se djeca upišu u vrtić uz angažiranje asistenta u nastavi. Pitanje koje u ovoj priči poziva sve nas na preispitivanje: ko će djeci nadoknaditi izgubljeno vrijeme jer struka upozorava: od treće do šeste godine života najveći je plasticitet mozga što znači da je u ovom razdoblju rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju najefikasniji, kada je u terapeutskom smislu moguće najviše napretka i napraviti.

Prema podacima o broju novoinstaliranih solarnih elektrana u Hrvatskoj, vidljiv je pomak u dobrom smjeru. Sve više građana zainteresirano je za vlastitu solarnu elektranu kao i proizvodnju energije. No to je tek prvi korak. A drugi korak bi bio udruživanje građana koji imaju solarnu elektranu u jednu energetsku zajednicu. Ove godine u Hrvatskoj su se dogodile izmjene zakona o Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koje će nadamo se omogućiti lakše osnivanje energetskih zajednica. O tome više u našem Podcastu…No zašto su za građane energetske zajednice važne? Udruživanjem malih proizvođača električne energije moguća je razmjenu viškova energije unutar te zajednice. Onaj tko je proizveo više energije nego što mu treba, može svoj višak ponuditi recimo susjedima. „Udruživanje u energetsku zajednice znači za njezine članove zaštitu od rizika promjene cijene električne energije“, naglasio je Damir Juričić s Ekonomskog Fakulteta u Rijeci. Dugoročno gledano to znači da će članovi energetske zajednice imati stabilnu i nisku cijenu električne energije, što je izuzetno važno kako danas tako i u budućnosti.Dr. Damir Medved sa Sveučilišta u Rijeci iznio je zanimljivo iskustvo iz Belgije gdje Vlada građanima slabijeg imovinskog statusa financira solarne elektrane i tako im dugoročno pomaže. Medved ne skriva razočaranje što naša Vlada – u želji da ublaži energetsku krizu, ponovno kroji mjere koje dugoročno gledano nisu održive.

Sve borbe u BiH danas su fragmentirane, a u Paradi ponosa nazirem nadu za ovo društvo – glas je koji nas uvodi u novo izdanje podcasta Riječ na F.U Sarajevu u julu mjesecu šetalo se...za ljubav, solidarnost, savezništvo! Održana je četvrta po redu Parada ponosa.Odmak od događaja otvara nam prostor za jasniji vid. Sagledavanja. S toga prepoznajemo neuralgične tačke koje koče ovo društvo.A, ako ste bili tamo možda se i prepoznate: Kretali smo, simbolično ili ne, između dva muzeja, Zemaljskog i Povijesnog/Historijskog/Istorijskog, ili kako reče jedan od sagovornika ovog audio dokumenta:Prajd je najbosanskohercegovačkija jezgra ovog društva!

U Beogradu razgovaramo sa Jasnom Dimitrijević, književnica sa dvije objavljene prozne zbirke: Prepoznavanja i Fibonačijev niz. Kroz treninge u Centru za nenasilnu akciju ali i kroz svoju književnost, bavila se pitanjima ne/nasilja, suočavanja sa prošlošću, te mirovnim aktivizmom. Pokušali smo odgonetnuti i rečenicu koja pripada bugarskom piscu Georgiju Gospodinovu: Na početku svega postoji jedno dijete bačeno u podrum! O beogradskim protestima, problematičnosti naziva „žensko pismo u književnosti; Ili u traganju za potencijalom Čovjeka.

Prema Europskom zelenom planu Europa će do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent!Puno je izazova i posla pred nama da bi se ovo postiglo. No, ključno je što Europski zeleni plan stavlja naglasak na kružno gospodarstvo. Dakle, svi bismo se trebali distancirati od linearnog načina ekonomije koja u prijevodu kaže „kupi stvar, pa kad ti ne treba, baci je“, prema kružnoj ekonomiji u kojoj stvari koje više ne trebamo, možemo podijelimo s drugima ili im dati novu vrijednost kroz prenamjenu. Naša moderatorica Nina Skočak razgovarala je s Mariom Muntom sa Sveučilišta u Zagrebu o Europskom zelenom planu, a taj razgovor poslušajte u novoj seriji podcasta Riječ na E.

U novom izdanju podcasta "Riječ na F" u fokus stavljamo poteze skupštinskih zastupnika/ica u Republici Srpskoj a koji nam govore: obruč oko slobode sve se jače steže. Dva najavljena nacrta zakona posebno su zabrinjavajuća: onaj koji kriminalizira klevetu i zakon o nevladinim organizacijama. Da li će zakoni proći skupštinsku proceduru, i ako prođu, zašto mislimo da se tiču građana/ki samo jednog entiteta? Ines Baždalić u razgovoru sa političkom analitičarkom Tanjom Topić: o predloženim izmjenama zakona ali i o posljednjem napadu na aktiviste_ice BH Povorke ponosa u Banjaluci. Da li je teže biti žena ili muškarac u kritici političke zbilje? Ili kroz odgovor Tanje Topić: ženska solidarnost gubi se u dodvoravanju političkim vođama.

Kupovinom odjeće, a ne njenim reparacijama i prekrajanjima pomažemo li i mi danas struji koja umijeće šivanja odvlači u zaborav? Može li nam kazna biti to što duh revolucije ne prepoznajemo u sebi, isti onaj duh kojeg su iznijele na ulice tekstilne radnice New Yorka 1857.e kada su protestujući tražile i zabranu rada djece? Uz kraće radno vrijeme i veće plate!Zahvaljujući tekovinama 8. Marta pitamo se: kako je tekstilna industrija koja je u socijalističkoj BiH hranila pola miliona ljudi danas postala kategorija Stari Zanati? U promišljanjima pomažu nam: penzinerke jugoslovenskih fabrika koje bi znanje prenijele, ali nemaju kome.